Abdullah b. Omer, radijAllahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao:
”Nema zavisti, osim dvojici: čovjeku kojeg je Allah podučio Kur’anu, pa radi po njemu i noću i danju, i čovjeku kojem je Allah podario imetak pa ga udjeljuje i noću i danju.1
Abdullah b. Mes’ud, radijAllahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: ”Nema zavisti, osim dvojici: čovjeku kojem je Allah podario imetak pa ga troši na istini i čovjeku kojem je Allah podario mudrost pa radi po njoj i druge podučava njoj.”2
Katade es-Sedusi po pitanju Allahovih, azze we dželle, riječi: ”I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vašim….”3, kaže da se misli na Kur’an i sunnet.”
U drugom predanju on kaže: ”Time se misli na sunnet, podstičući ih na njega.”
Ibn Vehb je rekao: ”Obračajući mi se, Malik mi je spomenuo riječi Allaha, azze we dželle, o Jahjau, alejhisselamu: ‘…..a dadosmo mu mudrost još dok je dječak bio”4; zatim, Allahove, azze we dželle, riječi o Isau, alejhisselamu: ‘Donosim vam mudrost….”5; i riječi: ‘I poučit će ga pismu i mudrosti…’6; te riječi: ‘I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vašim….’7 Potom mi je Malik rekao: ‘Mudrost u svemu ovome je pokornost Allahu, njeno slijeđenje, proučavanje Allahove vjere i rad po tome.”’ Ibn Vehb kaže: ”Drugi put čuo sam Malika da kaže: ‘Ono što mi leži u srcu jeste to da ćeš naći inteligentnog čovjeka kada je u pitanju dunjaluk. Po pitanju dunjaluka je oštouman i pronicljiv, ali ne posjeduje znanje o svojoj vjeri. Međutim, naći ćeš drugog koji je slabe inteligencije kada su u pitanju dunjalučke stvari, ali poznaje svoju vjeru, oštrouman je u njoj. Allah će dati njemu, a zabraniti onom drugom. Tako da je mudrost proučavanje Allahove vjere.”’ Ibn Vehb kaže: ”Čuo sam ga da kaže: ‘Mudrost i znanje su svjetlo kojim Allah upućuje koga hoće, a nisu poznavanje mnogih pitanja.”’
Pjesnik je rekao:
”Znanje uzdiže niskosti u visine,
dok neznanje spušta mladića na nizine.”
Izvor: Sahihu džami’ bejani el-‘ilmi we fadlihi
Priprema: Stazom islama
Fusnote
1 Buharija (7529), Muslim (815).
2 Buharija (1409, 7141, 7316), Muslim (816).
Značenje spomenute zavisti u hadisu jeste gibta, tj. priželjkivanje iste blagodati koju posjeduje njegov brat, bez želje da ta blagodat prestene kod njegovog brata. Što se tiče pokuđene (zabranjene) zavisti, ona je priželjkivanje blagodati koju posjeduje njegov brat sa željom da tu istu blagodat izgubi njegov brat. Navedenim hadisom postiče se na udjeljivanjem imetka i sticanjem znanja. Ibnul-Kajjim, rahmetullahi alejhi, kaže: ”Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi we sellem, obavjestio je da ne bi trebalo zavidjeti nikome, priželjkujući ono što on ima kod sebe, bez da ta blagodat ode od njega, dakle gibta, osim u ovim dvjema osobinama: u iskazivanju dobročinstva prema ljudima sa znanjem i imetkom. Osim u ova dva slučaja, nije dozvoljeno zavidjeti i priželjkivati stanje drugih zbog male potrebe ljudi za istim.” (Miftahu Dari es-Se’adeh, 1/251.)
3 Prijevod značenja sure El-Ahzab, 34.
4 Prijevod značenja sure Merjem, 12.
5 Prijevod značenja sure Ez-Zuhruf, 63.
6 Prijevod značenja sure Ali Imran, 48.
7 Prijevod značanja sure El-Ahzab, 34.