Krastavci su gotovo idealna ljetna namirnica. Zbog velikog sadržaja vode, i gotovo neutralnog okusa, pružaju toliko potrebno osvježenje ljeti.
Konzumiraju se svježi, uglavnom u ljetnim mjesecima, ili konzervirani u svim godišnjim dobima. Vjeruje se da krastavci potječu iz sjeverne Azije gdje su uzgajaju preko 10 000 godina i otkuda su prenešeni u Indiju i ostatak Azije.
Nutritivna vrijednost
Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost.
Upravo, zahvaljujući nutritivnoj vrijednosti, posebno sadržaju silicija, vitamina C i kafeinske kiseline, danas možemo reći da su stanovnici antičkog Egipta, Rima i Grčke imali pravo kada su krastavac koristili u svrhu održavanja lijepe i zdrave kože.
Silicij igra važnu ulogu u održavanju vezivnog tkiva, uključujući mišiće, ligamente, hrskavicu, kosti i tetive te je važna komponenta u održavanju zdravlja kože, kose i noktiju. Vitamin C i kafeinska kiseline spriječavaju i zadržavanje vode, što objašnjava upotrebu krastavaca i maski od krastavaca kod nastanka podočnjaka, opeklina i dermatitisa. S obzirom na sadržaj vode, krastavac predstavlja i prirodno hidratacijsko sredstvo, neophodno za održavanje sjaja kože.
Preciznije, kada je u pitanju održavanje ljepote kože, krastavac:
Zaustavlja starenje – zbog velike količine vitamina E, pogotovo u kori, štiti kožu od slobodnih radikala koji razaraju ćelije i ubrzavaju starenje.
Zateže kožu – pošto sadrži i silicijum u tragovima, zateže vezivno tkivo – pa tako i lice.
Jača kožu – podstiče stvaranje kolagena u organizmu, a bez te supstance nema zategnute i zdrave kože.
Čisti kožu – krastavac sadrži značajnu količinu mineralnih soli, uključujući i cink, koji je efikasno sredstvo za čišćenje kože. Isjecite krastavac na kolutove, rasporedite ih po licu i vratu, a poslije 20 minuta uklonite kolutove i nanesite tonik za lice.
Značajan sadržaj kalija, a potom i magnezija te prehrambenih vlakana, krastavac čini posebno vrijednom namirnicom u jelovniku osoba sa povišenim krvnim pritiskom. Naime, prema rezultatima studije u kojoj su se ovisno o prehrani pratile promjene krvnog tlaka kod osoba sa hipertenzijom, prehrana koja je uključila namirnice bogate kalijem, magnezijem i prehrambenim vlaknima rezultirala je smanjenjem sistoločkog pritiska za 5,5 jedinica i dijastoličkog pritiska za 3,0 jedinica.
Pošto rastvara mokraćnu kiselinu, krastavac se preporučuje osobama s kamenom u bubrezima i mokraćnom mjehuru. Čaj od krastavca za bubrege i mokraćne organe priprema se tako što se iz zrelih (žutih) krastavaca izvade sjemenke, operu se i dobro osuše. Zatim se u 2 decilitra vode kafena kašika sjemenki kuha oko 10 minuta. Čaj se pije na prazan stomak.
Podstičući izlučivanje vode, krastavac potpomaže i izlučivanje otrovnih sastojaka iz organizma, pa bi trebalo da ga jedu žene koje pate od celulita. Sirov krastavac reguliše rad crijeva, pa tako i probavu. Snižava šećer u krvi, pa se preporučuje i dijabetičarima i kao dijetalna hrana osobama sklonim gojenju. Nezdravo je koristiti ga prije nego što sazri (kad požuti i postane gladak smatra se zrelim) jer izaziva nadimanje i teško se vari.
Odabir i skladištenje
S obzirom da su krastavci osjetljivi na temperaturu, poželjno je odabirati one koji su skladišteni u frižideru.
Krastavci trebaju biti tvrdi, okruglih krajeva, svijetlo do tamnozelene boje. Suhi i naborani krastavci nisu dobar odabir, jer su izgubili veliki dio vode.
Krastavce treba čuvati u frižideru i konzumirani unutar nekoliko dana, najbolje unutar jednog do dva dana. Ukoliko ne pojedete cijeli krastavac tokom jednoga obroka, ostatak stavite u plastičnu vrećicu tako da se ne suši.
Mnoge domaćice krastavac za salatu najprije nasijeku i posole, pa ocijede sok koji se izluči. To je, međutim, sasvim pogrešno, jer se upravo u soku nalaze njegovi najvažniji sastojci. Salatu od krastavaca treba, dakle, uvek pripremati neposredno prije jela, jer se tako najbolje iskorištavaju biološke vrijednosti ove namirnice.
Krastavac je korisno jesti i u sirovom stanju, bez ikakvih dodataka ili, u najgorem slučaju, isjeckati na kockice i pomiješati sa kiselim mlijekom ili jogurtom, peršunom i bijelim lukom.
Izvor: http://www.poljoprivreda.ba/preporucujemo/lijepo-je-znati/3934-krastavci