Od Ai’še, radijAllahu anha, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: ”Ko god postavi u ovoj našoj stvari ono što nije od nje, to se odbacuje!” U drugoj predaji (rivajetu) veli: ”Ko uradi jedan posao s kojim se ne poklapa naša stvar, taj je posao odbačen.” (Buharija i Muslim)
Ovaj hadis je jedan od glavnih temelja Islama i on je poput vage za djela u njihovoj vanjštini, kao što je hadis: ”Zaista se djela cijene prema namjeri” – vaga za unutrašnjost (srž) djela i kao što za svako djelo sa čijim činjenjem čovjek ne želi Allahovo, subhanehu we te’ala, zadovoljstvo, neće biti nagrađen. Isto tako, za svako djelo koje ne nalazi potvrdu kod Allaha, subhanehu we te’ala, i Njegovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, bit će odbijeno, i svako ko uvede u vjeru nešto što nije od nje, to logično ne biva vjerom.
Značenje ovoga hadisa jeste: ”Čije djelo bude van Šeri’ata i ne bude vezano za njega ono se odbacuje.”
Djela se dijele na dvije vrste:
1) ‘Ibadeti.
2) Mu’amelati.
Što se tiče ‘ibadeta, ono što od njih izlazi izvan propisa Allaha, azze we dželle, i Njegovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, u potpunosti, to se odbija, i ovo obuhvata Allahov, subhanehu we te’ala, govor: ”Zar oni da imaju bogove koji im propisuju da vjeruju ono što Allah nije naredio? Da nije Riječi prije izrečene, među njima bi već bilo presuđeno. – A nevjernike, doista, čeka patnja nesnosna.” (Prijevod značenja, Eš-Šura, 21. ajet)
Npr. kao onaj koji se približava Allahu, tebareke we te’ala, slušanjem pjesama i muzike ili plesom, a isto tako kao i onaj koji se približava Allahu, subhanehu we te’ala, ‘ibadetom koji je posebno zabranjen; kao što je post na dan Bajrama, ili klanjanje namaza u vremenima zabrane. Što se tiče onoga koji čini djelo koje je u osnovi propisano, a nakon toga ubaci nešto što nije propisano, takav se, također, razišao od Šeri’ata u mjeri u kojoj je uveo novu stvar, pa ako je ono što je uveo uvjetovalo pokvarenost djela, tada se to djelo odbija. Npr. ostavljanje tahareta (čišćenja) za namaz, ili kvarenje ruku’a i sedžde – ovakvome se djelo odbija, a ako uradi nešto što ne uvjetuje kvarenje djela, kao što je ostavljanje farz namaza u džem’atu, tada se za to djelo ne kaže da je odbijeno, nego je krnjavo. Ako čovjek doda, na Šeri’atom propisano djelo, nešto što nije propisano, tada se taj dodatak njemu vraća, i ovaj dodatak ponekad kvari, a ponekad ne kvari djelo, kao kada čovjek namjerno u namazu doda jedan rekat, tada će mu namaz biti pokvaren, a onaj ko uzme abdest, perući svaki organ po četiri puta, ili posti noć zajedno sa danom, ovakav dodatak ne kvari djelo, ali čovjek biva grješan zbog njega.
– Mes’ela iz usuli fikha. Da li zabrana uvjetuje pokvarenost djela, tj. ako Zakonodavac, subhanehu we te’ala, nešto zabrani, a mukellef to uradi, da li će to pokvariti djelo koje je zabranjeno? Neka ulema su ovo uzeli općenito, govoreći da zabrana nekog djela uvjetuje pokvarenost tog djela, tj. ako Zakonodavac, azze we dželle, nešto zabrani, onda to djelo nije primljeno, dok drugi stavljaju razliku i kažu: ”Ako je zabrana vezana posebno za ‘ibadet, onda ga kvari, dok u suprotnom, ako nije vezano za ‘ibadet, tada ga ne kvari.” – Namaz bez tahareta ili u drugom smjeru osim Kible, jeste pokvaren, dok onaj koji klanja na otetoj zemlji ili u otetoj odjeći, ili uzme abdest sa otetom vodom, takav postupak neće pokvariti namaz. Isto tako i post kvari spolni odnos, jedenje i pijenje, ali ga ne kvare laž, ogovaranje i prenošenje tuđih riječi. (Napomena: Ali nikako ne znači da je čovjek dozvoljeno da radi ove spomenute radnje)
Novotarije u mu’amelatima (odnosi između ljudi)
Osnova u mu’amelatima je dozvoljenost, i pokvarenost mu’amelata u mu’amelatima ne biva ničim osim sa šeri’atskim dokazom. Činjenje novotarije u mu’amelatima biva na više načina:
1) Ono što mijenja njihovo stanje i ovi mu’amelati se ne prihvataju, npr. ako ljudi za zinaluk (blud) odrede novčanu kaznu. Zbog toga je Poslanik, sallAllahu aljehi we sellem, čovjeku koji je htio da otkupi svoga sina sa 100 ovaca i jednim slugom, nakon što je učinio zinaluk sa suprugom njegovog najamnog radnika, rekao: ”Sto ovaca i sluga se tebi vraćaju, a na tvom sinu je da mu se udari sto bičeva i da bude protjeran godinu dana.” (Bilježe Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, radijAllahu anhuma, i Zejda ibn Halida el-Džuhenija, radijAllahu anhuma)
2) Sklapanje zabranjenih ugovora kojih ima tri vrste:
a) U biti onoga što se ugovara nije svojstveno da se sklapa ugovor, npr. sklapanje braka sa onim s kojim je zabranjeno sklapanje braka zbog rodbinske veze, tazbinstva po mlijeku ili spajanja (npr. spajanje između dvije sestre, ili žene i njene tetke, amidžince) – ovakav ugovor je batil (neispravan), zato što je u njima prekoračenje Allahovog, azze we dželle, prava Koji je ove stvari zabranio.
b) Ne postojanje jednog uvjeta ugovora koji se ne izostavlja, pa čak i uz međusobnu suglasnost partnera, poput sklapanja braka sa ženom u ‘iddetu, ili sklapanje braka bez velija, i ovaj ugovor je neispravan.
c) Ugovori kojima se nanosi nasilje jednoj strani, poput udavanja štićenice od strane velija bez njenog pristanka. Ovakav ugovor u vezi ispravnosti ili neispravnosti je vezan za prihvatanje ili odbijanje onoga čije je pravo ugroženo, pa ako bude zadovoljna s tim – ugovor će biti ispravan, a ako ne bude – ugovor je neispravan. Također i onaj ko potroši tuđi novac ili imetak u trgovini ili u sadaki, onda se odluka vraća na vlasnika imetka.
Nije svaki ‘ibadet propisan za određeno vrijeme i određenu priliku – dozvoljen za neko drugo vrijeme ili priliku.
Otkrivanje glave i stajanje na Arefatu je od obreda hadždža i nije dozvoljeno raditi ove stvari sa ciljem činjenja ‘ibadeta mimo vremena hadždža i mjesta za njegovo obavljanje, npr. da stanem na Igman, otkrivene glave i da tu dovim Allahu, subhanehu we te’ala.
Izvor : Hadis – sa tumačenjem 40 hadisa od Imama En-Nevevija
Priprema i obrada: Stazom islam